
Samir TULIĆ
BIHAĆ – Pod pokroviteljstvom Središnje uprave Hrvatskoga kulturnoga društva „Napredak“ u Sarajevu izdavačka kuća „Naša Krajina – naša baština“ predvođena tehničkim urednikom Almirom – Amijem Kurtovićem, i Napretkova podružnica u Bihaću predstavili su brojnim ljubiteljima pisane riječi, glazbe i kulture Monografiju Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ Bihać od 2016. do 2026. godine autora profesora Zdravka Ivaneka. On se u knjizi posebno osvrnuo na posljednje desetogodišnje razdoblje postojanja i djelovanja bihaćke podružnice HKD „Napredak“ čiji je predsjednik te predstavio svoju „Bol“ sonatu koju je skladao kao profesor glazbe. U Monografiji Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ Bihać od 2016. do 2026. godine Ivanek je opisao stradanje Župe Zavalje u Domovinskom ratu, predstavio katoličke misije koje je posjetio u Nigeriji i europsku migrantsku krizu, suradnju Društva sa Župom sv. Ante Padovanskoga u Bihaću, 28 godina organiziranih maškara u gradu na Uni, Napretkove varijacije na temu „Bol“ sonata klasične glazbe. U knjizi je predstavljeno i Napretkovo izdanje, knjiga Zdravka Ivaneka „Koliki čovjek“ – zbirka pjesama kontrapunkt i skladanje, te Jazz – moderna improvizacija vremena. Monografija o bihaćkom Napretku predstavljena je u restoranu „Tetar-As“ Kulturnog centra u Bihaću u nazočnosti brojnih posjetitelja i gostiju. Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Zdravka Ivaneka i osvrta na bogatu prošlost HKD „Napredak“ u Bihaću s akcentom na posljednjih deset godina, o knjizi su govorili i Almir Ami Kurtović, njen urednik i predsjednik Udruge „Naša Krajina – naša baština“ te Frane Martinčević, magistar orgulja i crkvene glazbe na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.

HKD „Napredak“ u Bihaću nastao iz folklorne i tamburaške skupine KUD „Krajina“ Bihać
Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ u Bihaću nastalo je početkom devedesetih godina prošloga stoljeća iz folklorne i tamburaške skupine Kulturno-umjetničkoga društva „Krajina“ Bihać koja je u to vrijeme nastupila na Festivalu folklornoga stvaralaštva na Kupresu gdje je zapažena u ozbiljnoj konkurenciji izvođača iz Italije. – Sastojala se od Hrvata potplješevičkoga kraja. Nastup folklorne i tamburaške skupine najavljen je pod nazivom Kulturno-umjetničko društvo „Krajina“ iz Bihaća dok je inicijativa pokretanja Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Sarajevu s podružnicama bila u pripremi. Kada je podružnica Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ počela djelovati u Bihaću, uslijedio je raspad Jugoslavije i ratovi u susjednoj Hrvatskoj, a kasnije i u Bosni i Hercegovini. U ratu se društvo ocjenjuje kao humanitarno, kulturno, sportsko i donatorsko te je dio temelja stvaranja novih država. Hrvati iz cijelog svijeta daju potporu društvu. Mnogi Napretkovci sudjeluju u aktivnom oružanom otporu i obrani identiteta hrvatskoga naroda, piše u Uvodu monografije Zdravko Ivanek, prof. nadalje navodi kako se izbor radnoga predsjedništva kao i sve aktivnosti tada ostvaruju uz potporu vojnih i policijskih struktura grada Bihaća.
Gost Napretkovih godišnjica u Bihaću bio je Zoran Piličić, generalni konzul RH u Banjoj Luci i Margareta Vidmar na predstavljanju knjige „Koliki čovjek“ u Bihaću, dr. Nikola Čiča, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ u Bosni i Hercegovini te mons. Franjo Topić na Izbornoj skupštini HKD „Napredak“ u Zagrebu.
Sonatom „Bol“ Ivanek istražuje duboke teme borbe, oporavka i emocionalne izolacije kroz unutarnji monolog glavnog lika
Zdravko Ivanek u svom djelu „Bol“ istražuje duboke teme borbe, oporavka i emocionalne izolacije kroz unutarnji monolog glavnog lika koji prolazi kroz složen proces samospoznaje i suočavanja s vlastitim demonima. Kroz prizmu osobnih misli, autor nam predstavlja emotivno putovanje protagonista koji se bori sa svojim zdravljem, unutarnjim strahovima i potrebom za povezivanjem s drugima. Jedna od centralnih tema djela je borba za oporavak. Glavni lik svjestan je svog fizičkog stanja ali istovremeno se suočava s psihološkim preprekama. Predstavljajući svoje misli o strahu od trovanja, tjeskobi zbog svoje nemogućnosti kretanja i osjećajem izolacije, Ivanek vješto oslikava emocionalni vrtlog s kojim se suočavaju mnogi ljudi u teškim trenucima. Njegova introspekcija često ga vodi u stanje panike stvarajući osjećaj sobe kao zatvora, dok on sjedi na prozoru trećeg kata i razmišlja o novom, divnom životu koji mu se čini nedostižnim. Ivanekov stil pisanja je poetičan i snažan, koristeći guste metafore koje evociraju snažne slike. Njegovi opisi unutarnjih borbi i refleksija likova stvaraju intenzivan emocionalni naboj dok su dijalozi i odnosi među likovima suptilni, ali snažni. Prijatelji i medicinsko osoblje postaju važni sudionici u njegovom oporavku, no i dalje ostaje naglašena usamljena borba protagonista, čime autor otvara pitanje o stvarnoj prirodi prijateljstva i podrške. Osjećaj straha i anksioznosti ne napušta glavnog lika, a Ivanek majstorski prikazuje trenutke paranoje i noćnih mora koje ga proganjaju, istaknuo je na predstavljanju knjige njezin urednik Almir Ami Kurtović.

Svjedočanstvo kako zvukovi oblikuju identitet jednog grada i njegovih ljudi
Ova knjiga o kulturi i glazbi Bihaća i njegove šire okolice kruna je višegodišnje Kurtovićeve suradnje s Ivanekom. Treća je to zajednička knjiga koja je nastala iz duboke ljubavi prema zvucima i duhu ovoga kraja. Svaka stranica ove knjige, kako je kazao Kurtović, nosi trag strpljenja, beskrajnih razgovora i međusobnog uvažavanja – jer samo tako se moglo zabilježiti barem dijelom, ono što se godinama radilo.
-Ovo djelo nije samo dokument – ono je ljubavno pismo gradu i njegovoj pjesmi. U Bihaću, gradu koji živi uz ritmove sevdalinki, tambura, harmonika i modernih ritmova Zdravko Ivanek i ja već dugi niz godina dijelimo strast prema glazbi i kulturi. Ova treća zajednička monografija zahtijevala je još više truda, istraživanja i strpljenja nego prethodne. No upravo taj zajednički proces učinio je knjigu živom i autentičnom. Ona nije samo zbir činjenica o glazbi i kulturnim događajima bihaćke podružnice Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ – ona je malo svjedočanstvo o tome kako zvukovi oblikuju identitet jednog grada i njegovih ljudi. Zdravko Ivanek donio je strast, intuiciju i neiscrpnu energiju za istraživanje, pisanje, skladanje i rad podružnice, dok sam ja pokušavao sve to sustavno posložiti u cjelinu. Treća zajednička publikacija o kulturi i glazbi Bihaća zahtijevala je beskrajna slušanje, prepisivanja, provjeravanja i konačno – uživanja u trenutku kad se sve note slože. Ovo djelo je, vjerujem, uspjelo uhvatiti duh vremena i mjesta u kojem glazba nikada nije bila samo zabava. Bila je način života, otpor i radost, zaključio je svoj osvrt na „Bol“ – sonatu klasične glazbe i cjelokupnu monografiju „Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ Bihać od 2016. do 2026. godine“, urednik knjige Almir Ami Kurtović, predsjednik Udruge „Naša Krajina – naša baština“.

Članovima bihaćke podružnice „HKD „Napredak“ ovom prigodom uručene su jedinstvene članske iskaznice Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ u Bosni i Hercegovini a polaganjem cvijeća ispred spomen-obilježja braniteljima Okruga Bihać odana je počast svim poginulim u Domovinskom ratu 1992. – 1995. (*)

