BIHAĆ – Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine obavještena je ovih dana da su s bosanskohercegovačkog tržišta povučeni neki zdravstveno neispravni prehrambeni proizvodi. To su „Babylove dječije eko kašice“ jagoda i malina s jabukom te topljivi slovenski sirevi proizvođača Pomurske mlekarne iz Murske Sobote. U spornim proizvodima otkriveni su ostaci sredstva za čišćenje koje sadrži hlor te nedeklarisani konzervans lizozim koji se proizvodi iz bjelanca jajeta i može izazvati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na jaja.
Propust proizvođača
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje obaviještena da su s trgovačkih polica povučeni slovenski topljivi sirevi „Weekend cheese“ i „Prleški sir“ proizvođača Pomurske mlekarne koji sadrži nedeklarisani konzervans lizozim. U saradnji s nadležnim inspekcijskim organima Agencija je ovaj proizvod adekvatno procesuirala. -Problem s ovim proizvodom jeste što konzervans lizozim kao i sva druga sredstva koja mogu izazvati alergijske reakcije ili intolerancije koje se koriste u proizvodnji ili preradi hrane moraju biti navedeni na deklaraciji, a ovdje je očigledno kod proizvođača došlo do propusta jer nije deklarirao lizozim što je njegova zakonska obaveza i prema propisima u zemlji proizvodnje i u Europskoj uniji a identično je i u Bosni i Hercegovini, kaže Dalibor Vidačak, portparol Agencije za sigurnost hrane BiH. S tržišta su povučene i „Babylove eko kašice jagoda i malina s jabukom pakovanja 190 grama, za djecu stariju od četiri mjeseca čiji je rok trajanja 05. jula 2019. godine. U staklenci su pronađeni ostaci sredstva za čišćenje koje sadrži klor. U oba slučaja BiH je bila samo jedna u nizu država u kojima su povučeni ovi proizvodi.
Obavjestiti potrošače
-Iznimno je važno da subjekt u poslovanju s hranom kada zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo ili stavio na tržište na drugi način ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, da je subjet u poslovanju s hranom prema zakonu o hrani dužan odmah spriječiti stavljanje takve hrane na tržište, i u slučajevima kada proizvod nije više pod njegovom neposrednom kontrolom, kada je stavljen na tržište i dostupan krajnjim potrošačima, obveza je subjeta da obavjesti i potrošače i nadležne organe, dodaje Vidačak. Ako je hrana već stigla do potrošača, subjekt u poslovanju sa hranom mora efikasno i tačno obavijestiti potrošače o razlozima za njezino povlačenje, i ako je potrebno, od potrošača tražiti povrat hrane kojom su već snabdjeveni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visokog nivoa zaštite zdravlja. Samir TULIĆ